Pod posturalnom kontrolom podrazumevamo orijentaciju i balans. Orijentacija je podešavanje glave i tela na uspravan položaj, a balans je sposobnost da se održi centar gravitacije u odnosu na osnovu oslonca. Posturalna kontrola se postiže centralnom komandom prema donjem motornom neuronu. Centralni autput ili izlaz je u vezi sa spoljašnjom sredinom preko senzornog inputa. Centralnu komandu omogućavaju sledeći putevi: tektospinalni, medijalni retikulospinalni, vestibulospinalni i medijalni kortikospinalni put. Za orijentaciju prema okolini mi koristimo tri osećaja: somatosenzitivni, vizuelni i vestibularni. Ova tri primarna senzorna inputa doprinose posturalnoj kontroli. Somatosenzorni receptori su lokalizovani u mišićima, zglobovima i koži, oni omogućavaju informacije o dužini mišića, istezanju, kontrakciji, bolu, temperaturi,…Vizuelni receptori izvode dve radnje: centralni – fokalni vid omogućava spoljašnju orijentaciju i doprinosi percepciji pokreta uspravljanja i pomeranja, a periferni vid detektuje kretanje same osobe u odnosu na spoljašnju sredinu. Vestibularni sistem obaveštava CNS o poziciji i kretanju glave u relaciji sa gravitacijom.
Posturalna kontrola može da se definiše kao sposobnost održavanja ekvilibrijuma – ravnoteže u gravitacionom polju, održavanjem ili vraćanjem centra telesne mase na površinu oslonca i kao sposobnost kontrole položaja tela u prostoru.
Balans se može posmatrati kao različit aspekt nekoliko motornih veština.
PROCENA BALANSA
Postoje različiti sistemi za evaluaciju motorne funkcije balansa, naime postoje različiti testovi koji su standardizovani i numerički klasifikovani. Neki od njih procenjuju izvođenje zadataka preko numeričkog skorovanja dok drugi to čine samim opisom kako se izvodi zadatak, kao npr. samostalno, uz korišćenje pomagala ili uz asistenciju.
Postoje klinički testovi senzorne integracije balansa, dinamička posturografija, okulomotorni i vestibularni testovi, Rombergov test, test senzorne organizacije, test stajanja na jednoj nozi zatvorene – otvorene oči, test dosezanja, posturalni sters test, vremenski test (stojeći položaj stopala zajedno postavljena jedno pored drugog – procena posturalnih oscilacija u položaju mirnog stajanja). Postoje testovi za funkcionalnu procenu balasa kao što su: step test, tandem hod, Tinneti test, procena orijentacione mobilnosti i mobilnosti – hoda, ponavljani funkcionalni test dosezanja – dohvatanja, procena balansa i mobilnosti, brza evaluacija mobilnosti, balasa i straha, test ustajanja i hoda, ….Postoje Bobatovi testovi reakcija ravnoteže i balansa, zatim Fugl – Mayer test u kome se posmatra i analizira 7 detalja.
Za funkcionalnu procenu balansa danas se najviše koristi Bergova Skala Balansa. Ova skala sadrži 14 zahteva koje pacijent treba da izvede, svaka radnja se procenjuje od 0 do 4. Ocena 0 označava da pacijent ne može da izvede radnju a 4 da može da izvede radnju bez ikakvih poteškoća. Originalno je dizajnirana od riziko pada kod starijih osoba. Ova skala se koristi kod pacijenata koji su imali moždani udar, a u cilju procene balansa.
Bergova Skala Balansa
Zahvaljujemo se pacijentu koji nam je omogućio snimanje
Pripremile: vft, defektolog, Sida Ereš, mr Marija Trajkov, vft Danijela Jončić
Korišćena literatura: Frances E. Huber, Chris L. wells (2006): Therapeutic Exercise Treatment Planing for Progression